01 Materijal

Aluminijum

Aluminijum je najdublji deo našeg lagera. Cevi, profili, flah, šipke, limovi i ploče stoje u magacinu na Temerinskom putu, sečemo ih na meru i isporučujemo širom Srbije.

Pogledaj ponudu Pretraži lager

Snopovi aluminijumskih cevi i profila na lageru u Novom Sadu
  • Dimenzija na lageru 344
  • Gustina 2,70 g/cm³
  • Tačka topljenja ≈ 660 °C
  • Ponašanje na vazduhu Ne rđa — gradi zaštitni sloj Al₂O₃
  • Provodljivost Odlična, odmah iza bakra

02 O materijalu

Aluminijum — svojstva, legure i obrada

Aluminijum je lak metal: gustina mu je oko 2,70 g/cm³, otprilike tri puta manja od čelika. To je jedini razlog zbog kog se koristi u avio-industriji, na prikolicama i na fasadama — svaki kilogram koji se ne ugradi je kilogram koji se ne nosi.

Ne rđa na način na koji rđa gvožđe. Na vazduhu odmah formira tanak, gust sloj oksida (Al₂O₃) koji zaptiva površinu i zaustavlja dalju oksidaciju. Taj sloj se sam obnavlja ako se ogrebe, pa aluminijumska konstrukcija ostaje ispravna decenijama i bez zaštitnog premaza.

Topi se na oko 660 °C, što ga čini lakim za livenje i ekstruziju, ali znači i da mu čvrstoća opada iznad 200 °C. Za nosive delove koji rade na povišenoj temperaturi treba birati leguru pažljivo ili preći na čelik.

Fizička i hemijska svojstva

  • Simbol Al, atomski broj 13 — spada u lake metale.
  • Srebrnastobeo, mekan i rastegljiv; lako se valja, savija i izvlači.
  • Odličan provodnik struje — odmah iza bakra, uz znatno manju masu po metru.
  • Nemagnetičan, pa ne smeta u elektronici i preciznoj tehnici.
  • Valenca +3; najpoznatija jedinjenja su aluminijum-oksid, sulfat i hlorid.
  • Dobija se iz boksita — Bajerovim postupkom do glinice, pa Hol–Erulovom elektrolizom do metala.

Legure koje se najčešće traže

Čist aluminijum je previše mekan za konstrukcije, pa se skoro uvek koristi legiran. Dodatak bakra, magnezijuma, silicijuma ili cinka menja čvrstoću, obradivost i otpornost na koroziju.

  • Duralumin (Al + bakar, magnezijum, mangan) — visoka čvrstoća uz malu masu; klasičan izbor za vazduhoplovstvo i noseće delove.
  • Silumin (Al + silicijum) — odlična livkost i otpornost na habanje; delovi motora, kućišta, felne.
  • Al–Mg legure — dobro podnose vlagu i morsku vodu; limovi, kontejneri, brodski delovi.
  • Al–Zn legure — najveća tvrdoća u grupi; alati i mehanički opterećeni delovi.
  • Al–Li legure — najlakše i vrlo čvrste; savremena avio- i svemirska industrija.

Obrada: varenje, sečenje, farbanje, poliranje

Varenje traži TIG ili MIG postupak sa zaštitnim gasom — oksidni sloj se topi na daleko višoj temperaturi od samog metala, pa bez zaštite ostaju uključci u šavu. Kontrola unosa toplote je bitna jer je toplotna provodljivost visoka, a tačka topljenja niska.

Seče se lakše od čelika. Za profile i cevi koristi se kružna testera sa listom za obojene metale („ger za aluminijum“), za deblje ploče traka ili glodalica. Mi sečemo na trakastoj testeri i na mašini za ploče — vidi usluge.

Farbanje se skoro uvek radi kao plastifikacija: praškasta boja se nanosi elektrostatički i peče u peći, čime se dobija sloj otporniji od bilo kog nanosa četkom. Pre toga je obavezna priprema površine i osnovna boja za aluminijum, inače premaz ne prianja.

Poliranje se radi posle brušenja — prvo se finim brusnim papirom skidaju oksid i neravnine, zatim se pastom izvlači sjaj. Mašinsko poliranje daje ujednačeniji rezultat od ručnog.

Gde se najviše koristi

  • Građevina — fasadni sistemi, prozori, vrata, krovne konstrukcije.
  • Auto-industrija — karoserijski paneli, felne, delovi motora.
  • Vazduhoplovstvo — noseća konstrukcija i oplata.
  • Elektronika — kućišta, hladnjaci, provodnici.
  • Ambalaža — folije, konzerve; ne reaguje sa hranom i reciklira se bez gubitka svojstava.

03 Pitanja

Česta pitanja

Da li je aluminijum otporan na koroziju?

Jeste. Na vazduhu odmah formira zaštitni sloj oksida koji zaptiva površinu i sam se obnavlja kada se ogrebe. Zbog toga aluminijumske fasade, limovi i cevi izdrže decenije i bez premaza.

Da li aluminijum rđa?

Ne na način na koji rđa gvožđe. Umesto poroznog sloja rđe koji se ljušti i pušta vlagu do osnove, aluminijum gradi gust sloj Al₂O₃ debljine nekoliko nanometara koji dalju oksidaciju zaustavlja.

Kako se aluminijum ponaša na visokim i niskim temperaturama?

Čvrstoća mu primetno opada iznad 200 °C, a topi se na oko 660 °C — za noseće delove na povišenoj temperaturi treba pažljivo birati leguru. Na hladnoći je, suprotno, izuzetan: za razliku od mnogih čelika ne postaje krt na niskim temperaturama.

Da li je aluminijum magnetan?

Nije — nema feromagnetna svojstva. Zbog toga se koristi u elektronici, mernoj tehnici i svuda gde magnetno polje pravi smetnju.

Iz koje rude se dobija aluminijum?

Iz boksita. Bajerovim postupkom se iz rude dobija glinica (aluminijum-oksid), a zatim se Hol–Erulovom elektrolizom iz nje izdvaja čist metal. Postupak je energetski zahtevan, zbog čega je reciklaža — koja troši oko 5 % te energije — ekonomski toliko isplativa.

Kako se aluminijum polira?

U tri koraka: brušenje finim brusnim papirom da se skinu oksid i neravnine, nanošenje paste za poliranje, pa završno mašinsko ili ručno poliranje do željenog sjaja.

Da li je aluminijum štetan po zdravlje?

U čvrstom obliku — limovi, cevi, profili — smatra se bezbednim i koristi se čak i u ambalaži za hranu. Rizik postoji kod dugotrajnog udisanja aluminijumske prašine u industrijskim uslovima, gde se traži odgovarajuća zaštita pri brušenju i mašinskoj obradi.

Treba vam aluminijum po meri?

Sečemo na trakastoj testeri i na mašini za ploče, nabavljamo nestandardne dimenzije i isporučujemo širom Srbije. Pošaljite listu komada ili crtež.